Home About

Te Kupu a te Tumuaki

Victor Manawatu

Opinion

26/07/2010





I haere mai i Hawaiki mai tawhiti, i Tawhiti Nui, i Tawhiti Roa, i Tawhiti Pāmamao, i irihia, i te hono i wairua, i te wahi e tupu noa mai ana te rahurahu, hei rahurahutia e te ringa o te tangata. Tihei mauri ora.
Ki a koutou katoa, ngā tauira, ngā kaiako, ngā kaimahi katoa i Te Whare Wānanga o te Ūpoko o te Ika a Māui, tēnā koutou, tēnā koutou, tēnā koutou katoa. Ki a tātou nei tini mate kua hoki atu ki te kāinga tūturu, haere, haere, haere atu rā. Āpiti hono tātai hono, te hunga mate ki te hunga mate. Āpiti hono tātai hono tātou te hunga ora ki a tātou. Tātou mā ngā kanohi ora, tēnā koutou, tēnā koutou, tēnā koutou katoa.
Ko wai tēnei tāngata e mihi atu ki a koutou?
Ko Tapuae o Uenuku te Maunga
Ko Waiautoa te awa
Ko Te Tai o Marokura te moana
Ko Kaikōura te whenua
Ko Takahanga te marae
Ko Marukaitatea te whare Tīpuna
Ko Ngāti Kurii te hapū
Ko Ngāi Tahu te iwi
Ko Victor Manawatu tōku ingoa.
I tēnei wā ko au te tumuaki o Ngāi Tauira, te rōpū tauira Māori i tēnei Whare Wānanga. Nau mai haere mai ki tēnei māheni o Te Ao Mārama hei tautoko i te kaupapa o Te Wiki o Te Reo Māori. Ahakoa, ki a mātou nei whakaaro ka tū te wiki o te reo i ngā wiki katoa o te tau, ko tēnei te wiki kua tohungia e te Kāwanatanga hei tautoko ake i te reo o o mātou nei tīpuna. Nō reira, kei te mihi ki a koutou katoa.
Ko wai a Ngāi Tauira? Arā, ko koutou ngā tauira Māori a Ngāi Tauira. Ko te komiti whakahaere o Ngāi Tauira ko ngā tauira e mahia ana te mahi mō koutou ngā tauira Māori i Te Whare Wānanga o te Ūpoko o te Ika a Māui. Anei mātou, ngā māngai mō koutou ki te wāhi me te poari mātauranga. Kei kōnei hoki mātou ki te awhi, ki te tautoko i ngā tauira Māori katoa. E mōhio ana mātou i ngā mea whakahirahira ki a koutou, ngā tauira Māori, nā te mea, he tauira hoki mātou. Nō reira ki a tātou mā, ngā tauira Māori, nau mai, haere mai ki te kōrero ki a mātou, te kōmiti whakahaere, e pā ana ki o koutou nei take. Ka whakarongo mātou ki a koutou nei hiahia, a koutou nei whakaaro. Kei a koutou te tikanga, kei a koutou te kaupapa.
Ko te mahi anō hoki o te kōmiti whakahaere ko te whai tonu i ngā take whakarerekēhia, whaka-Māorihia hoki, e te whare wānanga me te Kāwanatanga. He nui ake ngā take mō ngā tauira Māori i tēnei tau. Mai i te whakaaro o ngā whare wānanga ki te poro iho i ngā nama whakaurunga tauira hou, ki te mahi o te Kāwanatanga ki te whakakore i te pūtea mō ngā rōpū tauira, pēnei i a Ngāi Tauira. Koinei ētahi kaupapa e tū ake ai a Ngāi Tauira ki te whakahua i ngā whakaaro o te tauira Māori ki te whare wānanga, ki ngā minita, ki ngā iwi, ki ngā whānau whānui katoa. Ko te tūmanako, mā ngā tauira, ngā kaiako, ngā kaimahi katoa e tautoko i a mātou. I a mātou nei whakaaro ki te hāpai i te mana o ngā Māori katoa e whai ana i te mātauranga ara tuatoru.
Hei pānui anō, i tēnei tau ko ngā rōpū tauira i te rohe o Te Whanganui-a-Tara, a Ngāi Tauira rātou ko Weltec, ko MAWSA, ko Whitireia hoki e whakahaere ana i Te Huinga Tauira. Ko tēnei hui ‘Te Hui a Tau’ o Te Mana Ākonga, te rōpū tauira Māori o Aotearoa. Ko ngā rā o Te Huinga Tauira, ko te 26th – 29th o Here Turi Kōkā. Ki te pīrangi koutou ki te haere ki Te Huinga Tauira, kia tere a koutou nā wero mai.
Nō reira e koutou mā, nau mai haere mai ki ngā whakaritenga, kua whakaritea mā koutou i tēnei wiki o te reo. Haere mai ki te ako i te reo, whakarongo ki ngā kaikōrero e kōrerorero ana i a rātou kaupapa, kāinga i ngā kai pai o Te Herenga Waka Marae. Anei te wiki mō tātou katoa ki te whakanui i te reo tūturu ake o Aotearoa.
Mauri ora
Victor Manawatu
Tumuaki o Ngāi Tauira